BBC Verify je otkrio da je Rusija više nego udvostručila svoje zračne napade na Ukrajinu otkako je predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost u januaru 2025. godine, uprkos njegovim javnim pozivima na prekid vatre.
Broj raketa i dronova koje je ispalila Moskva naglo je porastao nakon Trumpove izborne pobjede u novembru 2024. godine i nastavio je rasti tokom njegovog predsjedničkog mandata. Između 20. januara i 19. jula 2025. godine, Rusija je lansirala 27.158 zračnih municija na Ukrajinu - više nego dvostruko više od 11.614 zabilježenih u posljednjih šest mjeseci pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.
Predizborna obećanja nasuprot eskalirajućoj stvarnosti
Tokom svoje kampanje 2024. godine, predsjednik Trump je više puta obećao da će okončati rat u Ukrajini „za jedan dan“ ako bude izabran, tvrdeći da se potpuna invazija Rusije mogla izbjeći da je na vlasti bio predsjednik kojeg Kremlj „poštuje“.
Ipak, uprkos njegovom izjavljenom cilju mira, kritičari kažu da je Trumpovo rano predsjedništvo poslalo pomiješane signale. Njegova administracija je privremeno zaustavila isporuke oružja za protivvazdušnu odbranu i vojne pomoći Ukrajini i u martu i u julu, iako su obje pauze kasnije poništene. Prekidi su se poklopili sa značajnim povećanjem ruske proizvodnje raketa i dronova.
Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe, ruska proizvodnja balističkih raketa porasla je za 66% u protekloj godini. Dronovi Geran-2 - ruske verzije iranskih dronova Shahed - sada se proizvode brzinom od 170 dnevno u ogromnom novom pogonu u Alabugi, za koji Rusija tvrdi da je najveća svjetska fabrika borbenih dronova.
Vrhunci ruskih napada
Napadi su kulminirali 9. jula 2025. godine, kada je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo prijavilo 748 lansiranih raketa i dronova u jednom danu, što je rezultiralo s najmanje dva smrtna slučaja i preko desetak povreda. Od Trumpove inauguracije, Rusija je izvela više dnevnih napada nego taj rekord od 9. jula, u 14 navrata.
Uprkos Trumpovoj glasnoj frustraciji - navodno zahtjevnoj nakon velikog napada u maju,"Šta se, dovraga, desilo s njim [Putinom]?"—Kremlj nije usporio svoju ofanzivu.
Diplomatski napori i kritike
Početkom februara, državni sekretar Marco Rubio predvodio je američku delegaciju na mirovnim pregovorima s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Rijadu, nakon čega su uslijedili posrednički razgovori između ukrajinskih i ruskih zvaničnika u Turskoj. Ove diplomatske pokušaje u početku je pratilo privremeno smanjenje ruskih napada, ali su ubrzo ponovo eskalirali.
Kritičari tvrde da je nedosljedna vojna podrška Trumpove administracije ohrabrila Moskvu. Senator Chris Coons, visoki demokrata u Odboru za vanjske odnose Senata, rekao je:
„Putin se osjeća ohrabren Trumpovom slabošću. Njegova vojska je intenzivirala napade na civilnu infrastrukturu - bolnice, elektroenergetsku mrežu i porodilišta - sa zastrašujućom učestalošću.“
Coons je naglasio da bi samo porast zapadne sigurnosne pomoći mogao prisiliti Rusiju da ozbiljno razmotri prekid vatre.
Rastuća ranjivost Ukrajine
Vojni analitičar Justin Bronk iz Kraljevskog instituta za ujedinjene vojne snage (RUSI) upozorio je da su kašnjenja i ograničenja u isporuci američkog oružja učinila Ukrajinu sve ranjivijom na zračne napade. Dodao je da rastuće ruske zalihe balističkih raketa i dronova kamikaza, u kombinaciji sa smanjenjem isporuka američkih raketa presretača, omogućile Kremlju da eskalira svoju kampanju s razornim rezultatima.
Ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane, uključujući i visoko efikasne baterije Patriot, su pri kraju. Svaki sistem Patriot košta oko milijardu dolara, a svaka raketa skoro 4 miliona dolara - resursi koji su Ukrajini očajnički potrebni, ali se jedva održavaju. Trump je pristao prodati oružje saveznicima NATO-a koji zauzvrat šalju dio tog oružja Kijevu, uključujući moguće dodatne sisteme Patriot.
Na terenu: Strah i iscrpljenost
Za civile, svakodnevni život pod stalnom prijetnjom postao je nova normalnost.
"Svake noći kada zaspim, pitam se hoću li se probuditi."rekla je novinarka Daša Volk u Kijevu, govoreći za BBC-jev Ukrainecast.
„Čujete eksplozije ili projektile iznad glave i pomislite – 'To je to.'“
Moral opada jer se protivvazdušna odbrana sve više probija.
„Ljudi su umorni. Znamo za šta se borimo, ali nakon toliko godina, iscrpljenost je stvarna.“dodao je Volk.
Zaključak: Pred nama je neizvjesnost
Dok Rusija nastavlja širiti svoju proizvodnju dronova i raketa - i dok su ukrajinske zalihe protivvazdušne odbrane dovedene do svojih granica - budućnost sukoba ostaje neizvjesna. Trumpova administracija suočava se sa sve većim pritiskom da pošalje jasniji i čvršći signal Kremlju: da se Zapad neće povući i da se mir ne može postići smirivanjem ili odgađanjem.
To da li će ta poruka biti isporučena – i primljena – može oblikovati sljedeću fazu ovog rata.
Izvor članka：BBC
Vrijeme objave: 06.08.2025.
